EGIPAT - POVIJEST ODIJEVANJA
Povijest drevnog Egipta zapravo počinje s Egiptom kao ujedinjenom državom, što se dogodilo oko 3000 p.K. Narmer, koji je ujedinio Gornji i Donji Egipat, bio je prvi faraon, iako arheološki dokazi upućuju da je razvijeno egipatsko društvo postojalo i znatno prije toga. Egipatska kultura mijenjala se vrlo malo kroz razdoblje od gotovo 3000 godina. To uključuje religiju, običaje, umjetničko izražavanje, arhitekturu i društvenu strukturu. Vjerovanja u razne Bogove, veza života i smrti, te zagrobni život odrazio se i na odnos prema tijelu živog čovjeka i mrtvog, a opisano je do detalja u grobnicama faraona, kraljica, prinčeva i princeza Egipta.
Odjeća i nakit
Svi vladari i vladarice željeli su odjećom i ostalim simbolima pokazati moć i ljepotu. Odjeća Egipćana čini se jednostavnom, no upravo u toj jednostavnosti drapiranja i podvezivanja prozračnog kalika tajna je estetskog savršenstva. Svi obrisi tijela mogli su se vidjeti kroz prozirne odjevne predmete čija dužina je dopirala od polovice bedara do gležnja nogu. Pretežno bijela boja u odjeći dala je mogućnost da boje dodaju kroz ukrase (nakit i kolar) i razna oglavlja, krune koje su nosili moćni vladari i vladarice. Osnovni materijal za izradu plisirane ili drapirane odjeće je lan koji je bio lijepog jednostavnog tkanja.
Važan dio odjevnih predmeta je šareni ovratnik izrađen od komada stakla, perli i drugih predmeta. Nošenje ovratnika u Starom carstvu bilo je ograničeno na određen krug ljudi, dok u Novom carstvu ljudi raznih slojeva nose ovratnik. U novom carstvu zavladala je raskoš, fine tkanine protkane zlatom.
Jedan od najpopularnijih pokrivala za glavu bio je klaft - prugasta marama koja se formira u razne oblike. Široki slojevi nosili su kape od filca u obliku glave kalote.
Frizura
Frizura važan je element egipatske nošnje. Žene su stavljale periku preko svoje kose čiji su se pramenovi vidjeli na čelu. Prema rangu bilo je dozvoljeno da žene visokog društvenog položaja imaju debele pramenove, a njihove službenice tanke. Perike su bile izrađene od ljudske ili životinjske kože ili biljnih vlakana. Perike su bojali u jako crvenu, plavu ili zelenu. Svećenici nisu nosili perike i brijali glave. Nisu nosili ni bradu ni brkove.
Prinčevi su nosili debeli pramen vlastite kose koji je padao sa strane. Faraon je nosio umjetnu bradu geometrijskog oblika kao i kraljica kojoj je bila povjerena uprava zemlje. Bradu su nosile i princeze koje su po podrijetlu bile iznad svojih muževa.
Šminka
Egipćani su posebnu pažnju posvećivali načinu šminkanja. Među najstarije poznato sjenilo za oči ubraja se egipatski prah malahita, prirodnog karbonata bakra zelenkaste boje. Nakon toga, od vremena treće dinastije, moda skreće prema ugljenu i antimonu, kojeg je bilo u izobilju na istočnim obalama Crvenog mora. Šminka oko očiju sastojala se od crnih linija izduženih oko očiju i to od unutarnjeg ruba prema vanjskim dijelovima oka. Te dvije linije sastajale u se na rubu i produžavale na vanjski rub oko dva cm. Oči su sjenčane i to u plavu ili zelenu boju ovisno o boji perike. Obrazi i usta bojani su crveno, a trepavice i obrve u crno.
Ponekad kao osnovni ten upotrebljavale su bijelo olovo i mirisna ulja. Razne kreme i mirisna ulja bili su važan dio tadašnje kozmetike, kod žene i muškaraca koji su smatrali vrlo lijepim i modernim imati glavu namazanu uljem da se lijepo sjaji. No iza uljepšavanja krili su se i praktični razlozi: šminka je sadržavala sastojke koji su djelovali antibakterijski te su odbijali sunce, pa čak i insekte.
Drevni Egipat bio je poznat po svojoj očaravajućoj ljepoti, egzotičnim mirisima, lijepoj odjeći, blistavom stilu i neobičnim frizurama. Upotrebljavali su sapune, kreme i ulja za njegu kože. Aromatične parfeme i dramatične frizure za kroćenje kose u sparnim uvjetima. Oživjeli su umjetnost i važnost kontrole rađanja i SPA.
